I. Pre-woklod woklod sevei

1. Lukluk long lukluk
Lukim ples bilong tren bilong kisim bagarap long skel, skin, na gris, na tu, sekim kondisen bilong ol join bilong stiel i gat aloi steel frog.

2. Tajem
Sekim ol wok na non{0}}}wok arere bilong poin rel, wok arere bilong stok rel, wok arere bilong frog wing rel na frog hat rel long rot bilong tatsim wantaim han nating bilong sekim sapos i gat gris edj fenomen.

3. Makim bilong tul
Yusum wan ridaksen rula blong mesarem ol ridaksen valiu blong poen rel mo senta rel;
Yusim wanpela stia rula long skelim tiknes bilong gris arere; yusim wanpela profaila long painim rel profail.

Yusum wan steel we i stret mo yu filim se yu mas jekem ol joen blong ol joen blong tren mo fasin blong tren we i no stret. Faenemaot plan blong rel blong rel folem ol tes data antap.
Prosedur bilong Grinding
1. Divisen bilong wok
Tim blong rel i gat 10 pipol, wetem spesifik divisen blong wok ia:
Wanpela man i wok olsem lida bilong operesen, em i kodinetim pre-operesen woklod sevei, long-sait komand, na wok alokesen;
Wanpela man i save yusim wanpela angul grinda long grisim na polisim ol join bilong tren na senisim ol as bilong en;
Tupela manmeri i helpim long stretim posisen bilong ol ikwipmen taim grinda i go pas long senis bilong abrusim bagarapim ol rel;
Wanpela man i save mekim wok bilong givim gris long mekim ol wok bilong grisim gris;
Ol narapela 5-pela manmeri i bin bung wantaim long mekim wok bilong masin bilong grisim swit na pinisim wok bilong grisim ol samting long wok bung wantaim.
II. Rel i wok long grisim
Long taim bilong wok bilong grisim kaikai, 6-pela masin bilong grisim kaikai i wok long seken: namba wan masin ol i mas kirapim em swit bilong swit, na dispela i givim namba wan samting long grisim gris bilong gris; ol 5-pela gutpela grinda i kamap bihain i go het long wok bihainim ol angle i stap pastaim long dispela taim.


Ol i save bosim angle bilong grisim rel long mak bilong -10 digri i go inap 52 digri. Ol ditel operesen rul blong konvesen blong angle blong grinding oli olsem:
0 digri i go long 12 digri (2 digri long wan wan sif)
12 digri i go long 20 digri (4 digri long wan wan sif)
20 digri i go long 32 digri (6 digri long wan wan sif)
32 digri i go long 52 digri (10 digri long wan wan sif)
Distribusen bilong grisim angul bilong autsos gris tim (5-pela gutpela grinda) i olsem:
1. Namba wan gutpela grisman ol i save yusim moa yet long grisim angul bilong gauge na bai ol strong poin bilong wilwil i wokabaut na rel i stap long 0 digri (lait strip i stap namel) na ol angul i (-10, -8, -6, -2, 0).
2. Namba tu gutpela grisman ol i save yusim moa yet long grisim ol skel, ol krek, na ol hap i gat chipim. Ol angle i (0, 2, 4, 6, 8, 10).
3. Namba tri gutpela masin bilong grisim ol samting ol i save yusim moa yet long polisim rel, na ol angul em (10, 12, 13, 16, 20).
4. Namba foa gutpela grisman ol i save yusim moa yet long grisim rel, na ol angul em (20, 26, 32, 42, 52).
5. Ol i save yusim namba 5 gutpela grisman moa long grisim ol hap wantaim bikpela bagarap moa, na ol angul i (4, 6, 8, 10, 12).
Faef gudfala grinda oli stat long front daonslope joen mo advans long sekwens folem daereksen biaen long fok blong grind i go long 15 mita aotsaed long joen biaen long fork kor.
Long taim bilong grinding, ol opereta i mas lukluk long pes kondisen bilong ol rel long ril taim long rot bilong lukluk na manuel inspeksen.
Sapos ol i painim olsem grinding efek i no inapim ol samting ol i ting bai kamap, ol i mas yusim rot bilong grisim ol samting i go bek oltaim bihainim ol mak bilong preset angul inap ol bagarap olsem ol skel bilong pis, peeling na pundaun long rel pes i pinis.

⁄2. Besik rel i grisim
1. Grindim taim yu wok
Yusum wan grinda blong turout, stretem hae blong wil blong grinding, mekem daon blong wil blong grisim 20-30mm anda long poen blong grinding, stretem angle blong wil blong grinding long -2 digri i go long 18 digri, jenisim angle evri 2 digri, mo grind long ol batj kasem taem we oli karemaot gris saed blong planj pes blong besik rel blong besik rel blong besik rel blong besik rel blong besik rel blong besik rel blong besik rel i kamaot.


Long taim bilong wok bilong grisim, namba bilong ol 'greending pases' long ol narapela narapela angul i save kamap bihainim bagarap na 'profile deviation'. Bikpela as bilong dispela em long rausim gris arere bilong besik rel na mekim gut olsem as bilong rel i raun na i gutpela.
2. Top polisim antap

Yusum wan gudfala grinda blong stretem angle blong wil blong grisim, stat long 30 digri i go kasem 0 digri mo jenisim angle evri 2-4-6 digri kasem taem we fis skel paten, ol blok blong peeling mo ol nogud laet band long fored blong poen rel mo bes rel oli karemaot.
Front pat blong stok rel i minim eria stat long 50mm waed blong poen rel i go long daon-slope joen long fored blong switj. Taim yu wok, pastaim yu mas wok long swit i go long ples klia, na bihain yu mas kirapim gutpela grisman bilong grisim.
Long taim bilong grisim, angle bilong wilwil i stat long 30 digri na isi isi i go daun long -30 digri, na angle i tanim long ol inkremen bilong 2-pela digri, 4 digri, na 6 digri. Long rot bilong grisim ol samting, ol samting olsem ol pis skel paten, ol blok bilong skin, ol lait ben i no gutpela, na ol rel pes i no wankain long pes bilong besik rel i pinis.
Long semtaem, namba blong ol taem blong grinding long wanwan angle i nid blong stretem long daenamik folem digri blong rel damej mo profael deviesen blong mekem sua se kwaliti blong grinding i mitim ol teknikol standet.
Ⅳ. Poin rel i grisim
1. Bifo yu grindem poen rel, oli mas mekem wan woklod sevei. Lukim na tatsim poin rel na stok rel bilong sekim sapos i gat gris, ol makmak, ol bikpela chipim, ol mak bilong skel bilong pis, ol lait ben i no gutpela, na ol samting i no stret. Yusum wan slet pensel blong makem ol poen blong ridaksen we oli mesarem blong faenemaot ol ples blong grisim.
2. Taem yu stap grindem poen rel, yusum wan angle grinda blong riperem tip blong poen rel. Pepos em long rausim 1.5 mita mak bilong poin rel pinis, daunim veliu i go aut long mak na ol liklik hap i pundaun, stretim tip bilong poin rel inap long daunim veliu i inapim ol samting, na kontrolim gutpela bilong top pes bilong poin rel insait long 0.3.
Ⅴ. Grindim senta bilong fok
Bifo yu grind, jekem sapos rel blong hat blong frog mo wing rel i gat ol gris saed, ol pis we oli no stap, ol skrap, ol pua fis skel laet ben, wear we oli no sem mak, mo ol narawan.
Na sapos i gat ol gris arere o ol hap i lus long ol join bilong aloi stiel frog.
Long tok ples, gris arere bilong fok i liklik moa, olsem na i gutpela moa long yusim wanpela angul grinda bilong grisim fok. Angle grinda i liklik na i save senis, isi long stretim na senisim, na i gat gutpela wok.
Sapos oli yusum wan gudfala grinda blong mekem switj kor truaot long ful proses, spes blong konvesen mo maneuvering i smol, mo switj kor i save damej isi sapos oli yusum i no stret.

⁄2. Ol join na ol samting i wok long pait
Ol i save katim ol join i no inap bruk wantaim wanpela angul grinda, na ol i save hangamapim ol arere bilong en, na ol i save stretim liklik chipping long rot bilong grisim.


Pastaim, katim gris arere bilong join, na bihain yusim wanpela angul grinda o wanpela stik grinda long chamferim. Angle bilong chamfer em 45 digri na dip bilong en em 0.8-1.5mm.
’. Wok bilong stretim wok bilong polisim
Planti taim, bihain long ol i rausim bagarap, ol manmeri i no save putim gut yau long polisim ol samting, o ol i no save polisim tu. Tasol pasin bilong polisim ol samting inap tru long rausim ol gutpela arere na kona long graun, na dispela i mekim na pes bilong en i gutpela moa. Impak fos bilong tren i liklik moa na sevis laip bilong ol rel i longpela moa.
Ol angle grinda em i namba wan tul bilong polisim swit rel. Bifo long operesen, switj ia i mas muv i go long open posisen, mo ful kros={1}}seksen blong switj rel i polis yusum wan angle grinda we i gat wan elastik polising pad.

Dispela wok i laik rausim ol hul bilong ples na ol burrs bilong pes i stap yet bihain long proses bilong grisim, na mekim gut olsem olgeta kros-seksen bilong poin rel i gutpela na i flat. Speseli, i nid blong mekem sua se i gat smut fasin blong chamfered eria blong poen rel blong daonem risk blong ol gris ed long non-aktiv ed.
Long taim bilong wok bilong polisim ol samting, i tambu tru long polisim singel-poin. I gud blong adoptem wan sekol we i ovalap o longitudinal we i stretem ovalap polising metod. Long rot bilong yunifom na komprehensif wok bilong polisim, ol i ken kisim ol flet na gutpela samting bilong poin rel pes bilong lukim olsem pefomens na sevis laip bilong poin rel.
⁄4. Klinim na polisim sait
Bihain long wok bilong grisim i pinis, yusim brum o sno blowa long klinim swit bilong rausim ol ain failing i stap yet, na mekim gut olsem ol ain failing i no stap long ol rel na ol join i pasim ol.

Ⅸ. Ol skil bilong polisim
1. Taim yu grisim, yu mas makim wanpela rel i bagarap moa. Sapos rel i ben i bagarap tru, grisim rel i ben pastaim pastaim. Sapos stretpela rel i bagarap nogut tru, orait grisim stretpela rel pastaim.
2. Yusum wan grinda blong turout mo stretem hae blong wil blong grinding blong mekem se daon blong wil blong grisim i stap long 20-30 mm anda long poen blong grinding.
3. Taim yu grisim, yusim rot bilong "wanpela naip i presim wanpela naip, na katim wantaim wanwan naip". Long dispela rot, bai i no gat ol sap kona bihain long ol i grisim.
4. Operesen bilong grisim em long rausim liklik bagarap na daunim bikpela bagarap long liklik bagarap. Ol rel we oli no stap gud afta we oli grindem, oli mas jenisim long taem.
5. Taim ol man i tanim na grisim ol liklik gris i wok long daunim na pulimapim ol samting bilong katim, ol i mas subim ol i go long yunifom spit. Dispela inap mekim na ol rel bai i no inap bagarap long rot bilong strong tumas taim ol i daunim mak bilong katim. Ol i mas rausim dispela man bilong katim long wankain spit.
6. Taem grinda i pas tru long wan spes we i no gud long senta we i tantanem, oli nidim wan nara man blong help blong pusum masin blong blokem ol wil blong no go long rod mo spolem hat trak.
7. Antap long lukluk long ol bagarap bilong ol rel, ol stres poin bilong ol rel bai ol i makim tu bihainim sindaun bilong lait ben long rel pes.
Taim ol i grisim ol rel, ol i save muvim mak namel long wilwil na rel i go longwe tru long antap bilong en. Dispela i ken daunim hevi bilong stres long ol rel, mekim ol rel i kamap strong moa, na daunim fomesen bilong ol gris arere na ol pis skel long ol efektiv arere bilong gej angle.
8. Noken "katim daun" o "rausim" naip long ples bilong en. Ol i mas skruim isi isi mak bilong grisim na katim na daunim o go daun taim grinda i wok long muv long lukim olsem yu stap wankain long rot bilong slope.
9. Evri taem we oli stretem amaon blong katem, i shud laet. Lukluk gut long muvmen bilong helpim wil long taim bilong wok bilong pasim yu long pundaun long rot na givim bagarap long han na lek bilong yu o bagarapim ol rel. Noken muvim grinda bihain long wilwil bilong grisim i kontektim ol rel bilong kamapim ol spak, bilong pasim het bilong grisim i no ken tantanim long bikpela spit long ples na bagarapim ol rel.
10. Noken givim planti kaikai tumas long wilwil long wanpela taim bilong abrusim pasin bilong rel i kamap blu.
11. Sapos masin i bruk long taim bilong operesen o wilwil i mas senisim, pasim masin kwiktaim na go het long narapela step.
12. Long taim bilong grisim, bihainim as tingting bilong "ol liklik mani na planti taim ol i save grisim" long lukim olsem pasin bilong grisim planti tumas i no kamap.
